Isplati li se studirati?

Razdoblje studiranja vjerojatno je jedno od najljepših, ali i najstresnijih razdoblja u životu mlade osobe. To je vrijeme kad definiramo smjer u kojem će se odvijati naš profesionalni život, kad se odvajamo od roditelja i postajemo sve samostalniji i kad dolazimo u potpuno novu okolinu u kojoj nas očekuje svojevrsni „kulturalni šok“: susret s mnogim neobičnim idejama i vrijednostima, složenim zadacima i različitim osobama.

Iako katkad može biti vrlo stresno i naporno, i čini nam se da bismo najradije odustali, razna istraživanja dosljedno pokazuju da iskustvo studiranja ima mnoge pozitivne učinke na naš intelektualni, društveni i emocionalni razvoj.

Psihološka korist od studiranja

Razvoj mišljenja

Mlade odrasle osobe prolaze kroz mnoge psihološke promjene u načinu na koji gledaju na svijet i promišljaju o njemu, a te promjene odvijaju se još brže pod utjecajem različitih iskustava koje doživljavamo na fakultetu. Tako psiholog Perry (1981) smatra da iskustvo studiranja potiče i ubrzava prijelaz s jednostavnijih oblika mišljenja kod mlađih studenata na naprednije oblike kod starijih. Točnije, studenti nižih godina pokazuju karakteristike dualističkog mišljenja: razmišljaju u terminima dobro-loše i ispravno-neispravno, uzimaju ono što im netko kaže zdravo za gotovo ako vjeruju da je ta osoba autoritet za neko pitanje i uvjereni su da postoji jedno ispravno rješenje ili apsolutna istina. Za razliku od njih, studenti viših godina okreću se relativističkom mišljenju, odnosno uviđaju da su životne situacije obično prilično složene i da često postoji više različitih istina i puteva do nekog rješenja. Pored toga, stariji studenti imaju razvijeniju sposobnost zauzimanja različitih perspektiva što njihovo mišljenje čini fleksibilnijim i realističnijim: umjesto da informacije automatski smatraju točnima ukoliko su one došle od nekog autoriteta (npr. profesora), oni ipak često propituju njihovu točnost, uspoređujući ih sa svojim postojećim znanjem i vrijednostima.

Pike i Kuh (2005)  u svojem su istraživanju pokazali da, pored već navedenih promjena, mišljenje starijih studenata odlikuje i veće korištenje logike i analitičkih sposobnosti, spretnije povezivanje različitih ideja u smislenu cjelinu, veći stupanj samostalnosti i veću prilagodljivost promjenama.

Iskustvo studiranja utječe i na promišljanje o moralnim pitanjima. Mnoga istraživanja pokazala su da studenti tijekom svojeg fakultetskog obrazovanja doživljavaju velike pomake u moralnom rasuđivanju. King i Mayhew (2002) pokazali su da taj napredak nije samo rezultat promjena koje se prirodno događaju s dobi i našim sazrijevanjem, već da je on rezultat određenih iskustava koje doživljavamo na fakultetu. Primjerice, interakcija s nizom kolega i profesora koji imaju različite vrijednosti i poglede na svijet čini nas otvorenijima i tolerantnijima prema različitostima, što izravno utječe na razvoj naše sposobnosti moralnog rasuđivanja. Drugo, određeni konteksti su posebno pogodni za poticanje moralnog rasuđivanja, a to se prije svega odnosi na kolegije gdje se studente potiče da analiziraju razne moralne dileme. Pored kontakta s vršnjacima i profesorima i analize različitih društvenih pitanja, postoje i neizravni utjecaji na naš moralni razvoj. Jedan od njih su vrijednosti koje zagovara institucija na kojoj studiramo: fakulteti obično podržavaju toleranciju, osobni integritet i odgovornost kod svojih zaposlenika i studenata, što rezultira našim napretkom moralnog rasuđivanja.

Unaprjeđenje društvenih i komunikacijskih vještina

Iako je intelektualni razvoj vjerojatno prva stvar koja ljudima pada na pamet kada razmišljaju o koristima studiranja, činjenica je da iskustva koja doživljavamo na fakultetu  unaprjeđuju i naše socijalne vještine te obogaćuju društveni život.

Kao što je već spomenuto, tijekom studija dolazimo u kontakt s velikim brojem naših vršnjaka, a različiti oblici suradnje poput grupnih rasprava te zajedničke izrade seminara, vježbi i projekata povećavaju vjerojatnost da ćemo s nekima od njih postati dobri prijatelji. Drugim riječima, iskustva na studiju „tjeraju“ ljude da prošire svoj krug prijatelja i poznanstava. Pored prilika za druženje vezanih uz nastavne aktivnosti, studij nam omogućuje i druge kontekste za upoznavanje novih osoba i zbližavanje s njima: možemo se priključiti radu različitih organizacija i studentskih klubova, prijaviti se na neko natjecanje, sudjelovati na stručnim skupovima ili na različitim okupljanjima studenata namijenjenima međusobnom upoznavanju (npr. „brucošijada“ ili tulumi dobrodošlice), itd.

Zbog niza akademskih i društvenih iskustava koje nam pruža, studij unaprjeđuje i naše komunikacijske vještine. Pike i Kuh (2005) navode da tijekom studija razvijamo preciznost u  vještinama pismene komunikacije i da učimo učinkovito prenositi informacije i predstavljati svoje ideje drugim ljudima. Naše vještine suradnje s drugim ljudima također se razvijaju jer nas studij uči kako da učinkovito surađujemo s osobama koje su po nečemu drugačije od nas i kako da uspješno funkcioniramo kao članovi određenog tima, što su sve vještine koje će nam jednog dana koristiti na budućem poslu.

 

Emocionalni razvoj

Tijekom studiranja savladavamo raznovrsne zadatke koje pred nas stavlja studentski život: prvo moramo odrediti koji studij uopće želimo upisati, neki od nas moraju se prilagoditi na samostalni život u mjestu studiranja, daleko od sigurnosti roditeljskog doma, trebamo uspješno savladavati intelektualne izazove koje studij stavlja pred nas i još održavati razvijen društveni život. Iako je uspješno udovoljavanje svim navedenim zadacima ponekad složeno, ono nam itekako koristi. Naime, Berk (2008) navodi da iskustvo studiranja osnažuje naše samopoštovanje i učvršćuje osjećaj identiteta. Konkretno,  studiranje povećava mjeru u kojoj smo zadovoljni s time koliko smo prihvaćeni u društvu, razvija sigurnost u vlastite sposobnosti vođenja drugih ljudi i učvršćuje naše uvjerenje da dobro razumijemo sebe i druge ljude.

Kako dolazi do pozitivnih utjecaja studiranja na naš psihološki razvoj?

Psiholozi se većinom slažu da su pozitivne promjene koje iskustvo studiranja stvara u nama posljedica više čimbenika. Prije svega, smatra se da bi studenti, ukoliko žele maksimalizirati psihološku dobit koja proizlazi iz studiranja, trebali biti uključeni u različite akademske (interakcija s profesorima, korištenje usluga koje pruža knjižnica te sudjelovanje u aktivnom i suradničkom učenju) i neakademske aktivnosti (druženje s vršnjacima, raspravljanje o različitim temama s njima i rad na poboljšavanju vlastitih sposobnosti). Međutim, nije dovoljno biti samo uključen, već bi različite aktivnosti u kojima sudjelujemo na fakultetu trebalo nastojati povezati u smislenu cjelinu. Primjerice, što se tiče akademskih iskustava preporučljivo je da međusobno povezujemo ideje iz više različitih kolegija i da primjenjujemo ono što smo naučili na fakultetu u drugim područjima života. Osim toga, ovakva iskustva možemo povezati s neakademskim aktivnostima tako da s kolegama raspravljamo o idejama i temama vezanim uz naše kolegije, što će nam dugoročno pomoći da bolje razumijemo gradivo i da ga bolje zapamtimo.

Osim uključenosti u fakultetske aktivnosti i njihovog međusobnog povezivanja, stupanj u kojem će studij utjecati na naš razvoj ovisi i o tome kako doživljavamo našu okolinu na fakultetu, odnosno koliko smo zadovoljni odnosima s drugim ljudima i kvalitetom našeg studija. Ukoliko doživljavamo naše kolege, profesore i ostalo osoblje fakulteta kao ljude koji su nam spremni pružiti podršku i ohrabrivanje tijekom studiranja, vjerojatno će studij imati još izraženije pozitivne učinke na nas. Isto tako, doživljaj našeg fakulteta kao ustanove koja njeguje i razvija izvrsnost te intelektualne, kreativne i analitičke vrijednosti također pridonosi većim dobicima od studiranja.

Utječu li profesori na naš interes i učenje na fakultetu?

S obzirom na to da je, kako je već spomenuto, uključenost u razne aktivnosti na fakultetu jedan od glavnih čimbenika koji određuju koliko ćemo koristi imati od našeg studija, neki psiholozi zapitali su se kako ponašanje i stavovi profesora utječu na to u kojoj mjeri će njihovi studenti aktivno sudjelovati u zadacima vezanim uz nastavu.

Odgovor na to pitanje dali su Umbach i Wawrzynski (2005) u svojem istraživanju: oni su pokazali da studenti ulažu više truda u zadatke vezane uz nastavu kod onih profesora koji u nastavi koriste metode aktivnog i suradničkog učenje, potiču duboko promišljanje o temama koje se obrađuju na kolegijima, uključuju studente u niz raznovrsnih iskustava, ulaze u česte interakcije s njima i ohrabruju ih da daju sve od sebe. Pored veće uključenosti u nastavu, treba napomenuti da se također pokazalo da ovakvi profesori kod svojih studenata potiču i osobni razvoj te razvoj u vještinama učenja.

Kako maksimalizirati korist koju imamo od studiranja?

  • Nastojte uvijek povezivati sve novo što učite s onim što već znate. Primjerice, novi sadržaj možete povezati sa starim informacijama iz istog ili različitih kolegija. Znanje sa studija također možete povezati s praksom tako da ga iskoristite za rad na različitim projektima. Ovako ćete si olakšati usvajanje i zapamćivanje novog gradiva, ali i stvoriti smislenu cjelinu od onog što učite.
  • „Iskoristite“ susretljive profesore: ne sramite se postavljati pitanja i zamoliti za pojašnjenje ukoliko vam nešto nije jasno. Isto tako, neka vam ohrabrenje koje vam profesori pružaju posluži kao poticaj da date sve od sebe na njihovim kolegijima. 
  • Budite otvoreni prema raznim mogućnostima za razvoj vlastitih sposobnosti koje vam studij nudi. Sudjelujte u studentskim natjecanjima i projektima, uključite se u organizaciju stručnih skupova, informirajte se o tome gdje biste mogli odraditi studentsku praksu, iskoristite priliku za rad preko studentskog ugovora, prijavite se za neku studentsku razmjenu poput Erasmusa, itd.
  • Uključite se u neku studentsku organizaciju ili klub. Naime, osim što su istraživanja pokazala da sudjelovanje u raznim studentskim grupama pozitivno utječe na intelektualni razvoj, obogatit ćete i svoj društveni život zbog povećanog kontakta s kolegama s vlastitog i drugih fakulteta.
  • Razmislite o tome kako možete pomoći mlađim kolegama. Vrlo često mlađe kolege muče isti problemi koji su opterećivali i vas. Zato bi bilo dobro da se uključite u neki oblik pružanja pomoći: možete povremeno odvojiti vrijeme i pomoći im oko nekih dijelova gradiva koje ne razumiju, dati im smjernice gdje mogu pronaći odgovarajuću literaturu za studij i slično. Ovakvim angažmanom steći ćete nove prijatelje, ali i ojačati svoj osjećaj samopoštovanja jer ćete stvoriti sliku o sebi kao o dobroj osobi.

Za one koji žele znati više:

Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

King, P. M. i Mayhew, M. J. (2002). Moral Judgement Development in Higher Education: insights from the Defining Issues Test. Journal of Moral Education, 31, 247-270.

Pike, G. R. i Kuh, G. D. (2005). First and Second-Generation College Students: A Comparison of Their Engagement and Intellectual Development. The Journal of Higher Education, 76, 276-300.

Umbach, P. D. i Wawrzynski, M. R. (2005). Faculty do Matter: The Role of College Faculty in Student Learning and Engagement. Research in Higher Education, 46, 153-184.

 

Nataša Juničić, mag. psych