Gripa

Što je gripa?

Gripa (influenza) je zarazna bolest koja spada u kategoriju virusa Orthomyxoviridae. Gripa je bolest s točno određenim virusnim uzročnikom. Usprkos tome, šira javnost vrlo često, krivo, koristi izraz “gripa” za infekcije gornjeg i/ili donjeg dišnog sustava različitih bakterijskih i virusnih etiologija. Najčešće, sezona gripe počinje na početku zimskih mjeseci kada se ljudi više nalaze u zatvorenim prostorima gdje radi bliskog kontakta lakše dođe do prijenosa. Od gripe godišnje oboli 3 do 5 milijuna ljudi diljem svijeta, a umire 250,000 – 500,000. Nekoliko se pandemija i epidemija gripe prati unazad 500 godina te zasigurno najpoznatija, ali i najsmrtonosnija bila je “španjolska gripa” krajem prvog svjetskog rata, od koje je umrlo između 20 i 40 milijuna ljudi.

Kako se prenosi i kako izaziva bolest?

Prenosi se kapljicama izbačenih kihanjem ili kašljanjem. Kapljice sa virusom se udahnu te pomoću  virusnih proteina hemaglutinin i neuraminidaze dođe do zaraze samih stanica u dišnom traktu. Postoje različiti podtipovi tih proteina prema kojima se ujedno i klasificiraju virusni podtipovi, npr. H1N1(svinjska gripa) i H3N2. Kada virus uđe u same stanice, koristi naš energetski i metabolički sustav da bi opstao i dalje se razmnožio. Zarazom stanica u dišnom traktu dođe do respiratornih simptoma. Trošenjem nutritivnih resursa te lučenjem upalnih posrednika dolazi do iscrpljivanja energije tijela te do općih simptoma kao što je malaksalost i temperatura. Zaraženi dalje šire virus, u razmaku od 24 sata prije, do 10 sati nakon početka simptoma.

Koji su simptomi gripe? Kako se razlikuje od obične prehlade?

Klasična gripa ima nagli početak s jako izraženim općim simptomima koji po intenzitetu variraju od osobe do osobe. Najčešći simptomi su visoka temperatura (38-40oC), drhtavica, bolovi u mišićima, glavobolje i jaka malaksalost – sve opći simptomi te suhi kašalj. Manji broj pacijenata kiše, ima bolno ždrijelo te začepljen nos – simptome oboljelog gornjeg dišnog sustava. Obične prehlade imaju manje izražene opće simptome (manje temperature, manja malaksalost) te jače simptome dišnog sustava kao začepljen nos, bolno ždrijelo i produktivni kašalj.

Kako se nerijetko simptomi preklapaju i nedovoljni su za postavljanje dijagnoze, mora se uzeti u obzir doba godine, trenutno stanje broja zaraženih, izloženost zaraženim osobama, stanje cijepljenja, te obaviti daljnje preglede.

Kako se lijeći?

Nakon postavljene dijagnoze od vašega liječnika opće medicine, važno je tijelu dati vremena da se bori protiv infekcije, uz adekvatnu simptomatsku terapiju. Ostanite u krevetu, pijte puno tekućina i jedite lako probavljivu hranu. Vaš liječnik će vam vjerojatno predložiti snižavanje temperature s paracetamolom. Antibiotikom se gripa ne lijeći jer je bolest uzrokovana virusom na koje antibiotici ne djeluju! Antivirusni lijekovi postoje ali se trenutno koriste većinom za pacijente s teškim simptomima koji su hospitalizirani ili za kronične bolesnike kod kojih bi moglo doći do težih komplikacija bolesti. Velika nabava takvih antivirusnih lijekova prije par godina bila je tema žustre rasprave i medijske pozornosti. Profilaksa cjepivom se smatra važnom te se u Hrvatskoj provodi za kronične bolesnike i/ili pacijente preko 65 godina. Svi ostali koji se žele cijepiti to mogu učiniti uz nadoplatu kod svoga liječnika obiteljske medicine.

Koje su moguće komplikacije?

Moguće komplikacije su upale pluća izazvane samim virusom influenza, sekundarne upale pluća bakterijama, bakterijske infekcije drugih lokalizacija gornjeg dišnog sustava te pogoršanje osnovnih simptoma kroničnih bolesnika koji mogu imati i smrtni ishod! Redovite kontrole kod vašeg liječnika su važne da bi se pravovremeno otkrile i počele liječiti takve komplikacije.

Literatura:

 

  1. http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs211/en/(02.01.2014)
  2. http://gripa.hr/content/o_gripi/gripa_ili_prehlada.aspx (02.01.2014)
  3. http://emedicine.medscape.com/article/219557-treatment#aw2aab6b6b4 (02.01.2014)
  4. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22258996 (02.01.2014)

 

 

Nikolas Nožica, dr. med.

01.mjesec 2014. godine.

Ovaj tekst napisan je u svrhu općeg educiranja o jednom od važnih zdravstvenih problema te nije namijenjen za dijagnosticiranje ili liječenje bolesti. Svaki medicinski problem zahtijeva kompletan pregled gdje se kroz povijest bolesti i detaljnijim liječničkim pregledom s ciljanom obradom dolazi do dijagnoze i plana za daljnje liječenje.